U okviru bajramskog programa u Ferhat-pašinoj džamiji, jutros je sabah-namaz predvodio hafiz Muamer-ef. Okanović, glavni imam Medžlisa Banja Luka, a nakon namaza imami ovog Medžlisa proučili su odlomke iz Kur’ana, ilahije i kaside, te su tekbirima najavili bajramski vaz.

Mr. Muris Spahić, direktor Medrese “Reis Ibrahim-ef. Maglajlić”, održao je bajramski vaz, a potom je Ismail-ef. Smajlović, muftija banjalučki, u okviru hutbe uputio svoju poruku, čestitao je Bajram i predvodio je bajram-namaz.

Hutbu muftije Smajlovića vam prenosimo u cjelosti:

“ODGOVORAN ODNOS PREMA BLAGODATI ŽIVOTA”

بسم الله الرحمن الرجيم

ٱلَّذِى خَلَقَ ٱلْمَوْتَ وَٱلْحَيَوٰةَ لِيَبْلُوَكُمْ أَيُّكُمْ أَحْسَنُ عَمَلًا ۚ وَهُوَ ٱلْعَزِيزُ ٱلْغَفُورُ. ﴿الملك:2﴾

„Uzvišeni Allah je dao smrt i život da bi iskušao koji od vas će bolje postupati; – On je Silni, Onaj koji prašta.“ (K, 67:2)

Danas je 10. zul-hidže 1446. H. godine, odnosno, 6. juni 2025. godine. Muslimani su odabranom danu Velikog bajrama kada izvršavaju propisanu dužnost bajramskog namaza. Jučer je bio Dan Arefata koji su muslimani cijelog svijeta otvorili tekbirima od sabah-namaza i to sve do ikindije četvrtog dana bajrama, 9. juna u ponedeljak. Nakon namaza muslimani se vraćaju svojim porodicama sa bajramskom radosti čestitati svojim dragim osobama i zajedno krenuti u izvršenje propisa kurbana. Izvršavanjem propisa muslimani pokazuju svijest o blagodati i svetosti života koji dijele sa rodbinom, komšilukom i svim građanima u životnom okruženju. Kurbanom muslimani donose mir i spokoj u zajednicu dokidajući ubijanje ljudi činom žrtvovanja odabrane životinje. Propis kurbana kroz povijest ljudskog roda pronosi važnu lekciju o blagodati i svetosti života.

Uzvišeni Allah je objavio u Kur’anu Časnom da ništa nije uzalud ni bez svrhe, odnosno da je sve u skladu i sa mjerom stvoreno: „Za one koji….. Allaha spominju i o stvaranju nebesa i Zemlje razmišljaju. Gospodaru naš, Ti nisi ovo uzalud stvorio…. (K, 3:191) I zato poziv ljudima je da se odgovorno ophode prema svojoj okolini: „I ne pravite nered na Zemlji, kad je na njoj red uspostavljen, a Njemu se molite sa strahom i nadom; milost Allahova je doista blizu onih koji dobra djela čine. (K, 7:56)

Zato danas u bajramskoj radosti treba podijeliti poticaj za dobro djelo i upisati se u dobročinitelje. Časni Poslanik, Muhammed, a.s., kaže: “Svaki vjernik koji zasadi sadnicu ili posije usjev, od koga što god pojede ptica, čovjek ili životinja, a da mu se to sve ne računa posebnom sadakom.” (Buharija)

U bajramskom sadržaju dobrih djela treba ukazati na put koji vodi uspjehu za ugodniji život u ovom svijetu. Veliki bajram je opisan žrtvom Kurbana kroz koji se pruža prilika promišljanja odnosa ljudi prema životinjama, odnosno prema svim stvorenjima koja može i treba koristiti u životu na ovom svijetu. Naime, ljudski rod danas svjedoči nasilje u svim područjima života. Ubijaju se ljudi, zlostavljaju se životinje, uništavaju se vode, bilje i druge blagodati biljnog i životinjskog svijeta.

Ova generacija svjedoči brojne organizacije i pojedince koji štite prava životinja a sami idu u krajnost smještanjem ljubimaca iz životinjskog svijeta u neprirodna staništa, zatvarajući paščad, mačke, miševe, ptice i druge hajvane u kaveze kojim mogu ugrožavati zdravlje ljudi u stambenim prostorima proizvodeći alergije, ostavljajući izmet po parkovima, ulicama i drugim mjestima otvarajući mogućnost zaraze koja prijeti zdravlju ljudi!?

Allahov Poslanikov, a.s., upozorava u traži od ljudi da se odgovorno odnose prema životinjama. Zabranio je mučenje životinja i naredio brigu o ishrani, zdravlju i zaštiti životne sredine za ugodan ljudski život. U brizi za biljni i životinjski svijet osoba može zaraditi naklonost Uzvišenog Allaha, Džennet ili prokletstvo teškog života do Džehenema kako je opisan primjer osobe koja je zatvorila mačku bez brige o ishrani i zdravlju.

Zašto su tako mnogo zagađena naša zemljišta, rijeke, vazduh, hrana..? Zašto je toliko nisko pala ekološka svijest kod ljudi? Promišljanje muslimana u ovome Velikom bajramu je ukazivanje na brigu o biljnom i životinjskom svijetu kroz okupljanje na svetim mjestima Arefata, gdje zapošeo život na Zemlji, u Haremu Kabe u Mekki – gdje se okupljaju svi muslimani svijeta, u džematu bajramskog namaza, izvršenju propisa Kurbana sa članovima porodice i druženju sa čestitim osobama u u životnom okruženju. Velika vrijednost i blagodat odabranih dana Velikoga bajrama su tekbiri koji traju do ponedeljka!

Uzvišeni Allah je čovjeka učinio namjesnikom i u emanet mu povjerio Zemlju i one koji su na njoj. Stoga je čovjeku strogo zabranjeno da narušava zakon i savršeni poredak kojeg je Allah uspostavio i kao Božiji odabranik, dužan je da vodi brigu o drugim stvorenjima na Zemlji, jer i njihovi svjetovi su svjetovi poput naših. Uzvišeni Allah je objavio: „Sve životinje koje po Zemlji hode i sve ptice koje na krilima svojim lete svjetovi su poput vas u Knjizi Mi nismo ništa izostavili i sakupiće se poslije pred Gospodarom svojim.“ (K, 6:38)

Odsustvo svijesti o blagodati života uzrokuje nered na Zemlji i remeti božanski sistem u prirodi. Život je dar od Boga Svemogućeg i ljudima je dozvolio korištenje biljnog i životinjskog svijeta samo radi nužde, potrebe koja neće remetiti božanski poredak u stvorenom svijetu. Propisano je i dužnost je primijeniti korištenje blagodati sa Bismillom – samo u ime Božije! Time se priznaje da čovjek nema pravo nikome oduzeti život i zato spominjući Allahovo ime, on traži dozvolu da u ime Onoga ko je darovao život prinese žrtvu odabranog kurbana. Zbog svega spomenutog Allahov Poslanik, a.s., zabranio je bespravno ubijanje životinja, a naročito ako je to urađeno iz zabave, rekavši: „Ko ubije vrapca iz zabave, vrabac će na Sudnjem danu doći Allahu vičući: ‘Gospodaru, taj i taj me ubio iz zabave, a nije me ubio radi neke koristi.“

Muhammed, a.s., daje najljepše primjere i upute kako se odnositi prema Uzvišenom Allahu, prema ljudima općenito, ali i ostalim Allahovim stvorenjima. Ljubav, pažnja i milosrđe prema stvorenjima može da bude put ka Allahovoj milosti. S druge strane, Allahov Poslanik, a.s., zabranjuje svaki vid ponižavanja, ugnjetavanja, izrabljivanja, ili, pak, bespravnog ubijanja životinja, jer to je put koji može da čovjeka odvede u propast.

Poučavajući svoj Ummet Muhammed, a.s., donosi primjer čovjeka koji je vidio životinju (pašče) kako dahće i od silne žeđi jede vlažno tlo. Čovjek se spustio u bunar i napojio. Za pažnju prema životinjama Uzvišeni Allah dariva izuzetnu nagradu! Nepažnja, izgladnjivanje i mučenje životinja može biti uzork poniženja i kazne na budućem svijetu. Praksu Allahovog Poslanika, a.s., u odnosu prema životinjama slijedili su vladari, imućni muslimani su osnivali vakufe za liječenje bolesnih životinja, tako i vakufe za brigu o iznemoglim i starim životinjama.

Muhammed, a.s., je primjetio kako po licu obilježavaju životinju (magarca), pa je rekao: „Zar vam nije poznato da sam prokleo onoga koji obilježava životinje po licu i onoga ko ih udara po licu? To je zabranjeno.

Allahov Poslanik, a.s., čak je i prilikom klanja i žrtvovanja životinja tražio da se životinja ne muči, te zahtijevajući da se prije početka pribor stručno pripremi kako bi propis žrtve obavio uredno i precizno. Lijepo je da se prilikom obreda, kurban (ovan i slično) postavi na lijevu stranu, okrene prema Kibli i da se na najlakši način izvrši čin žrtvovanja.

Poslanik, a.s., je, prije nego što bi preklao kurban učio ovu dovu:

Bismillah, Allahumme tekabbel min Muhammedin ve ali Muhammed, ve min ummeti Muhammed!

U ime Allaha! Allahu moj, primi ovo od Muhammeda, njegove porodice i ummeta Muhammedovog.

Sklad kojeg je Uzvišeni Allah uspostavio je mjera koja treba biti primijenjena u stvorenom svijetu. To je poruka iz propisa u Velikom bajramu od tekbira, hadža, namaza, kurbana i drugih ibadeta u ovom blagoslovljenom vremenu. Na takav način čestiti ljudi održavaju ravnotežu u prirodi i doprinose ugodnijem životu.

Težnja za očuvanjem i zaštitom prirodnih ljepota se ogleda u postupcima vjernika koji samim usvajanjem tevhida, usvajaju zdrav odnos prema ekološkim vrijednostima: ”Zaista je Allah lijep, i voli ljepotu.” Zato treba uživati u bajramskim ljepotama sa svima u životnom okruženjeu i neka na to podsjeća svaka izrečena bajramska čestitika!

Bajram šerif mubarek olsun!