U subotu 10. juna 2023. godine u Ferhat-pašinoj džamiji proučena je ikrar dova budućim hadžijama: hadži Esadu Ćulumu, hadži Redžepu Ramiću, za koga je bedel Saudin-ef. Gulamić imam Gazanferija džamije, i hadži Ehlimani Keran, za koju je bedel njen sin Nedžad Keran.

Na ikrar dovi su bili prisutni banjalučki muftija mr. Nusret-ef. Abdibegović, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Banja Luka hafiz Muamer-ef. Okanović, direktor Medrese „Reis Ibrahim-ef. Maglajlić“ mr. Muris Spahić, muderrisi banjalučke Medrese, imami banjalučkog medžlisa, kao i veliki broj vjernika.

Nakon podne-namaza, kojeg je predvodio muftija Abdibegović, imami su izveli program učenjem ajeta o hadžu, mevluda i ilahija. Na početku programa, uvodnim obraćanjem se prisutnima obratio glavni imam hafiz Muamer, dok se na završetku mevludskog dijela programa prigodnim vaz-i-nasihatom obratio muftija Abdibegović.

U svom obraćanju muftija je čestitao Medžlisu Islamske zajednice Banja Luka na organizovanju ikrar dove, a hadžijama na odluci da ove godine u organizaciji Rijaseta putuju na hadž. Potom je ukazao na značaj tradicije ikrar dova, koje se organizuju u džamijama širom Bosne i Hercegovine, te važnosti obreda hadža i posjete svetim mjestima, u kojima će hadžije boraviti tokom obavljanja hadža. Zatim je naglasio da dolazak Muhammeda a.s. u grad Medinu predstavlja znak jedne nove civilizacije.

„Mekka je predstavljala džahilijet i Poslanik a.s. je izašao iz nje kako bi u Medini formirao novu civilizaciju, novi koncept života. U njoj je organizirao džemat i vjernike, te se nakon nekoliko godina vratio u svoj rodni grad, u kojem je osnažio tevhid i vjeru u Jednog Boga. Pred kraj svog života iz zahvalnosti prema Medinelijama, a i zbog toga što se poslanici ukopavaju tamo gdje umru, tražio je da se ukopa u Medini. Pored dove koju je učio za grad Medinu, ukopan je u istoj, a to je zbog toga jer je Ibrahim a.s. učio dovu za Mekku i njene stanovnike, a Muhammed a.s. je učio dovu za Medinu i njene stanovnike.“-istaknuo je muftija Abdibegović.

Zatim je govorio o značaju grada Medine, te je naglasio da grad Banja Luka treba biti nova civilizacija, a koju potvrđuju oni vjernici koji dolaze svaki dan u džamiju, poste u ramazanu i odlaze na hadž, u svoj duhovni zavičaj. Potom je kazao da oni koji idu obaviti hadž, da su odabrani i zapisani kod Boga, te je u nastavku svog obraćanja ukazao na značaj hadža kao ibadeta i simbolike njegovih obreda.

„Hadž je kruna čovjekove vjere i njegovog islamijeta. Pored izvršavanja naređenih propisa, svaki hadžija treba govoriti samo istinu, lijepe riječi i raditi dobro, a odvraćati od zla. To je zato što je osvjetljen dobrim, svetim mekkanskim i medinskim prostorom, te zbog toga što čovjek na hadž ne ide radi dunjalučkih potreba, nego isključivo ide po Allahovom pozivu, izboru.“- kazao je muftija Abdibegović.

Na samom kraju svog obraćanja muftija je kroz primjere ashaba istaknuo važnost bedela, te odgovornosti koju ima osoba koja obavlja hadž za drugog.

Nakon vaz-i-nasihata i proučenog ašereta, muftija je proučio ikrar dovu za navedene hadžije.

(A.B.)