Na platou Ferhat-pašine džamije u Banjoj Luci održana je promocija Ilahiname autora Feriduddina Muhammeda Attara.
U okviru manifestacije “Zavičaj dijaspori, dijaspora zavičaju“, održani su razni programski sadržaji kojima su tretirane znamenitosti islamske kulture i tradicije, a prisutni u Banjoj Luci su kušali plodove islamske duhovnosti, kojima su se generacije ljudi stoljećima hranile tragajući za duhovnim zrijenjem i stasavanjem u ostvarene pojedince i zajednice.
Djelo Ilahinama, dragulj je perzijske gnostičke poezije, a njen autor šejh Feriduddin Muhammed Attar neizostavan dio islamske duhovnosti. Kao vrsni poznavalac teoloških znanosti (tefsir, hadis), književnosti, filozofije, medicine Attar kroz bogati književni opus ističe važnost aktivnog traganja za svetom suštinom svih pojavnosti gradeći univerzalni svjetopogled utemeljen na miroljubivosti, toleranciji te prihvatanju drugog i drugačijeg. Ističući neophodnost spoznaje, šejh Attar prevazilazi pasivno-imitativni doživljaj islama u kojem nema promišljanja o smislu i suštini, pozivajući pregaoce spoznaje da ostvarenjem vlastitih potencijala uvide širinu i prostranost Božijeg stvaranja. Attar stavlja akcent na etiku i čovjekovo ponašanje ukazujući na iskrenost i pokrivanje tuđih mahana kao temeljne odrednice sufijske etike.
Povijest tesavvufa u Bosni i Hercegovini bilježi da je, uz Mevlanu Dželaludin Rumija,šejh Attar zaokupljao iznimnu pažnju sufijskih krugova. Attarovo prisustvo na našim prostorima datira više od tri stoljeća. Djelo Pendnama (Knjiga savjeta) koje mu se pripisuje, predstavljalo je početni etički i tesavvufski ilmihal na stazi odgoja te put ka lakšem razumijevanju Rumijeve Mesnevije. Bez obzira što Pendnama nije autentično Attarovo djelo, posredstvom nje se u Bosni i Hercegovini čulo za ovog duhovnog velikana iz Nišabura. Uz Pendnamu na bosanski jezik u novije vrijeme prevedena su i dva autentična Attarova djela Mantiq at-Tayr (Govor ptica) te Spomenica dobrih (Tazkirat al-avliya).
Ilahinama, čiji je prevod inicirao i reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini dr. Husein-ef. Kavazović, veoma je važan znanstveni poduhvat dr. Mubine Moker, koja aktivnom misijom služenja duhovnosti, bosanskoherecegovačkom čitalaštvu nudi prevod sufijskog djela, koje će zasigurno pospješiti naš duhovni odgoj.
Pored prevodioca, na promociji su govorili još mr. Nusret-ef. Abdibegović, muftija banjalučki, Mohammed Hossein Abbasi Valadi, direktor instituta „Ibn Sina“ i Hadžem Hajdarević, pjesnik i književnik koji je upjevao na bosanski jezik „Ilahinamu“.
(hfz. Muamer-ef. Okanović/Preporod.info)
Recent Comments