U petak 5. maja 2023 godine banjalučki imami govorili su u temtskim hutbama o danu džemata i džamija.
Kao centralna misao kojom su inspirisana ova obraćanja postavljhene su riječi Uzvišenog iz sure Et-Tewbe
“Allahove džamije održavaju oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i zekat daju i koji se nikoga osim Allaha ne boje oni su, nadati se, na pravom putu.”
إِنَّمَا يَعْمُرُ مَسَاجِدَ اللَّهِ مَنْ آمَنَ بِاللَّهِ وَالْيَوْمِ الْآخِرِ وَأَقَامَ الصَّلَاةَ وَآتَى الزَّكَاةَ وَلَمْ يَخْشَ إِلَّا اللَّهَ ۖ فَعَسَىٰ أُولَٰئِكَ أَنْ يَكُونُوا مِنَ الْمُهْتَدِينَ
U nastavku ovog teksta donosimo neke dijelove i poruke iz onog što je rečeno na hutbama u džamijama na području Medžlisa Banja Luka:
Vrbanjska džamija:
“Džamije su od početaka muslimana građene s ciljem da okupe, ujedine i pruže utočište vjernicima. Na ovim našim mjestima, one su ipak uvijek imale još brojne simbole. Kao što su, simbol postojanja, snage, vjerovanja i slično. Čast je govoriti o svakoj džamiji zasebno koja je iznikla širom gradova i mjesta BiH i koje su, uprkos svim bremenitim vremenima, opstale i ostale kao centralna mjesta okupljanja vjernika” Baš kao kuće u kojima se živi, džamije trebaju se oživljavati posjećivanjem džematlija, obavljanjem namaza, uređivanjem i na taj način ona poprima svoju svrhu u cijelini. Od malih nogu djeci se gaji ljubav i osjećaj topline prilikom boravka u džamijiama, kako bi kasnije, kao odrasli ljudi, spoznali da je to mjesto na kojem će uvijek pronaći svoje utočište i mir.
Upravo takvu svrhu ima naša džamija u Vrbanji.
Naša Vrbanjska džamija, doživjela je mnogo različitih etapa, kao i naše džematlije kroz decenije boravka na svojim rodnim grudama.
Prvi temelji udareni su još u 16. vijeku. Druga džamija građena u stilu tog doba građena je 1885. , koju je nažalost porušio je strahoviti zemljotres 1969.
Četiri godine kasnije obnovljena na temeljima prethodne, no nažalost nije dugo potrajala te je porušena od strane agresora 1993.
Obnavljanje i njeno konačno otvorenje upriličeno je 19.7.2003 godine od kada ona sve do dana današnjeg živi u svom punom sjaju.”
Sefer-begova džamija
“Današnja hutba je tematska. Posvećena je 07. maju, “ Danu džamija i džemata”, na tridesetogodišnju obljetnicu sjećanja na dan urbicida u gradu Banjaluci, ali i na zavjet mu′mina da će iznova izgraditi banjalučke džamije i obnoviti džemat u njima. Ovo je podsjećanje na dan rušenja Ferhadije džamije i svih ostalih 16-et banjalučkih džamija.. Današnje obraćanje je pouka, poruka i emanet zavjetovan na dan rušenja. Zavjet dat Bogu, uz iskren nijet u vjeri svojoj i na topraku svom sačuvane fragmente džamija predali smo graditeljima da iznova obnove džamije u gradu i mahali banjalučkoj. Zavjet, osmišljen kroz moralni i materijalni doprinos obnove, razvoja i očuvanja džemata i islama, dao je rezultat koji danas svjedočimo. Danas s povodom dana džamija i džemata rekonstruišrmo slike prošlosti i razvijamo projekte strukture dokinutih džemata i porušenih džamija, uz retrospektivu događaja 07. maja 1993., i 7.maja 2001. To su dani rušenja i ponovnog postavljana kamena temeljca za Ferhadija džamiju, te na procese izgradnje, na nositelje projekata svih porušenih banjalučkih džamija. U većini slučajeva Vi džematlije, banjalučani, razasuti po cijelom svijetu ste uspunili obećani zavjet, i postali vakifi porušenog i zaštitnici izgrađenog u procesu obnove džamije i džemata.
. Na današnji dan, na džamijskim porušenim temeljima, s ljubavlju u Boga, započeo se hajirli posao izgradnje džemata i džamije vraćajući mahali i gradu urbani značaj. Ujedno, započeta je revitalizacija banjalučkih džemata, gdje se iz pepela kulturom gradnje, od urbicida trgao zaborav prošlosti a pokrenuo hajrat i ukupni potencijali ljudskim resursima. Podsjećamo,revitalizacija džamija biva revatilizacija bosanske arhitekture, mahalskog stila života gdje džamija biva centar. Gradnjom se dizao moral, raslo je samopouzdanje, jačala vjera i ljubav u život. S ljubavlju rastao je ukupni potencijal zajednice a dokinute su slike minule banjalučke prošlosti devedesetih godina XX vijeka. Te slike ukazuju na vandale i vandalizam, gdje munara iz harema poput nijemog svjedoka šapuće, kako je riječ Božija vječna. Tada su dati vjernički zavjeti, da će poput murabita ( oni što drže vjeru kao žeravicu na dlanu) radom obnoviti porušeno i izgraditi posebno dobro kao uputu i spas na oba svijeta. Sadašnje generacije muslimana se nose mišlju kako očuvati i unaprijediti izgrađeno. Oni postaju svjesni zadužbine i procesa historije da razvojem, jačanjem strukture i infrastrukture unaprijede zajednicu i pojedince ka svjetlijoj i stabilnijoj budućnosti. Projekat izgradnje ratom porušene strukture i infrastrukture, materijalnog i duhovnog dobra, odredio se tako kao put i proces izgradnje očuvanja i unapređenja historijskih tokova u zaštiti prava i sloboda islama i muslimana. Na ovaj dan, s povodom govorimo o džamijama,jer džamija s ovim datumom rušenja i ponovne izgradnje svjedoči razvojni potencijal, govoreći o graditeljima više nego o rušiteljima. Datum obnove je historijski, pošto se džamije postavljaju u centar događanja. Na paradigmi rušenja oslikava se kraj civilizacije, a gradnja je paradigma vjere i ljubavi. U ime Boga, platforma gradnje, na motu trajne sadake, džamiji vraća ulogu i svjetlo, a džematu bogastvo islamske tradicije i kulture. Naša današnja hutba dobiva na značaju upravo iz razloga što se propast civilizacije, desila u Banja Luci. Tako Ferhadija postaje simbol obnove, čija obnova simbolizira obnovu džemata i svih porušenih džamija u Bosni i Hercegovini. Značaj obnove Ferhadije i svih ostalih porušenih džamija je višedimenzionalan i multistrukturalan, pošto se izgradnjom banjalučkih džamija vratila snaga i nada opstanka džemata, na ovim djelovima Bosne i Hercegovine. Današnji dan džamija simbolizira preporod džemata. Taj preporod ima pored vjerske(duhovne) komponente i opštu historijsku, kulturnu i socijalnu dimenziju, jer obnova i izgradnja džamija i džemata jača strukturu, jača kulturne i društvene tokove, povezuje vrijeme i ljude od utemeljenja i utemeljivača, preko održavatelja ka onim što će čuvati i unapređivati zajednicu, svjedočeći bolje vrijeme.”
Sofi Mehmed-pašina džamija
“ Vođeni kur’anskim ajetom “ Allahove džamije grade i podižu oni koji u Allaha i u onaj svijet vjeruju i koji namaz obavljaju i zekat daju i koji se nikog osim Allaha ne boje, oni su na pravom put“ (Tevbe, 18.), mnogi vjernici i vjernice su u prošlosti izdvajali od svog imetka i podizali su džamije širom Bosne i Hercegovine radi postizanja Božijeg zadovoljstva, obavljanja zikra, učenja Kur’ana i činjenja mnogobrojnih Bogu ugodnih dijela u njima. Pored toga što su bile oaze, ispod čijih kupola su vjernička srca duhovno kvasala i rasla, one su predstavljale i centre oko kojih su se razvijale čaršije, a koje su vremenom prerastale u prepoznatljive bosanskohercegovačke gradove. Tako je bilo i sa Sofi Mehmed-pašinom džamijom.
Prema vakufnami koja datira iz 962. g. po H., odnosno krajem 1554. i početkom 1555. godine, nju je dao sagraditi Sofi Mehmed-paša, bosanski sandžakbeg, i na osnovu ovog dokumenta, ova džamija se ubraja u red najstarijih banjalučkih džamija. Iz same vakufname da se zaključiti da je pored ove džamije, Mehmed-paša izdvajao iz svog imetka i da je gradio mesdžide, džamije, imarete i medrese širom Osmanskog carstva, te da se nadao da će mu to biti obilna i dovoljna zaliha za onaj svijet. Prvobitna džamija je opisana kao objekat sa visokom kupolom, namjenjena svim vjernicima i vjernicama, muslimanima i muslimankama, u kojoj će se primjenjivati sunijski islam, te da je postavljen hatib sa drugim službenicima, kako bi se mogla obavljati džuma namaz. Pored službenog naziva, ova džamija se naziva i Jama džamija, obzirom da u njoj postoji jedno udubljenje, gdje se prema narodnom kazivanju odvajao Mehmed-paša, kako bi mogao provoditi vrijeme u ibadetu i zikru. Pored prefiksa Sofi, koji aludira na grad Sofiju u današnjoj Bugarskoj i na porijeklo vakifa, ispred imena Mehmed-paše se ponekad pisao i naziv Sufi, kojim se jasno ukazivalo na njegovo pripadanje određenom derviškom redu, pa nas stoga ne trebaju čuditi narodne priče o osamljivanju i zikru, koje je praktikovao.”
Behrem efendijina džamija ( Novoselija)
“ Ovaj Kur᾿anski ajet nam otkriva da obnavljanjem i održavanjem džamija, između ostaloga, mi sebi potvrđujemo ispravnost naših životnih pravaca kojim je Allah Uzvišeni zadovoljan. Našom brigom o potrebama naših džamija, našom podrškom da džamije budu čiste, uredne, tople, funkcionalne mi kao zajednica sebe održavamo na putu ispravnom.
Poslanik Muhamed a.s. je svojim govorom otkrio da će od strahota Dana sudnjega biti spašeno svega nekoliko skupina ljudi. Jedna od tih skupina jesu “ljudi čija su srca zakačena vezana za džamiju”
Kada je srce vezano za nešto onda cijelo biće bude fokusirano u tom pravcu. Ta povezanost srca za džamiju manifestuje se kontinuiranim dolaskom, održavanjem, pomaganjem, unapređenjem, nostalgijom u periodu odsustva.
Na dan džamija IZBIH afirmira značaj džamija i džemata za vjernika, organizaciju vjerskog života i potrebu da se vjerski objekti obnavljaju i održavaju. Džamija jeste centar vjerskog života koja privlači vjernike sebi u zajednicu-džemat, ali su vjernici ti koji džamiju čine živućom i svrsihodnom.
Draga braćo,
Vrijeme obnavljanje porušenih džamija je u završnoj fazi. Već neko vrijeme smo u periodu održavanja naših džamija. Našom kontinuiranom brigom o našim džamijama, mektebima, haremima, i drugoj vakufskoj imovini nastavimo potvrđivati da smo na pravome putu. Ukrasimo naše džamije svojim prisustvom.”
Čaršijska džamija Čelinac
“ Kur′anski ajet sa početka kaže da džamije grade, održavaju, i posjećuju oni koji u Allaha i budući svijet vjeruju i sve četiri naše džamije o tome svjedoše svakog dana.
Dio naših džematlija živi izvan domovine, ali ne živi izvan džemata jer svjedočimo njihovo zalaganje, požrtvovanost i brigu za džemat. Tako je u toku proteklog ramazana grupa naših džematlija sa različitih kontinenata organizirala iftar za 27. noć i bajramske paketiće za našu djecu. Sve naše džematlije koji žive ovdje, kao i svi oni koji žive izvan domovine su redovni članovi našeg džemata što dovoljno govori u prilog održavanju džemata i džamije.
Mnogo je svijetlih primjera koji govore o našoj brizi za džemat i džamiju kojima smo svjedočili u toku njihove gradnje i obnove. Mnogo je takvih primjera kojima smo svjedočili tokom godina nakon obnove. Najsvježiji primjer je prepuna džamija mladih na bajramskom druženju u Šamačkoj džamiji prije dvije sedmice.
Sve navedeno govori o našoj svijesti u čuvanju našeg džemata, pa i naša trenutna aktivnost koju provodimo na ograđivanju džamije i harema kao i odziv koji imamo ponajbolje svjedoči našem zalaganju i brizi da očuvamo i zaštitimo ono što je naše.
Imamo mi braćo još jednu obavezu a to je da ovaj amanet čuvanja i brige prenesemo i usadimo onima poslije nas kako bi bili sigurni da će to trajati, služiti novim generacijama.”
Ovo su samo neke od poruka koje su se mogle čuti sa mimbera naših džamija.
U nastavku donosimo kratak historijski osvrt na džamije Medžlisa Banja Luka korz nekoliko slika:
Ferhat-pašina džamija
Izgrađena 1579. godine
Srušena 1993. Godine
Obnovljena i svečano otvorena 2016. godine
Defterdarija džamija ( Arnaudija)
Izgrađena 1595. godine
Srušena 1993. godine
Obnova je u toku
Gazanfer-begovadžamija (Gazanferija)
Izgrađena u XVI stoljeću
Srušena 1993. godine
Obnova je u toku
Hadži Pervizova džamija (Potočka)
Izgrađena 1630. godine
Srušena 1993 godine
Obnovljena I svečano otvorena 2011. godine
Hadži Zulfikar džamija (Tulekova džamija)
Izgrađena 1760. godine
Srušena 1993. godine
Obnovljena i svećano otvorena 2005. godine
Behram-efendijina džamija
Izgrađena 1560. godine
Srušena 1993. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2006. godine
Mehdi-begova džamija
Izgrađena 1630. godine
Srušena 1993. godine
Obnova je u toku
Hadži- Salihija džamija
Izgrađena 1595. godine
Sruđena 1993. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2008. godine
Sofi Mehmed-pašina džamija (Jama džamija)
Izgrađena 1555. godine
Srušena 1993. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2006. godine
Hadži Begzad džamija
Izgrađena 1528. godine
Srušena 1993. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2007. godine
Vrbanjska džamija
Izgrađena u XVII stoljeću
Srušena 1993. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2003. godine
Hadži Omerova džamija (Dolačka)
Izgrađena 1686. godine
Srušena 1993. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2011. godine
Hadži Šabanova džamija
Izgrađena u XVII stoljeću
Srušena 1993. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2003. godine
Hadži Kurd džamija
Izgrađena u XVII stoljeću
Srušena 1993. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2009. godine
Sefer- begova džamija (Podpećinska džamija)
Izgrađena 1618. godine
Srušena 1993. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2004. godine
Hadži Osmanija ( Talina džamija)
Izgrađena u periodu između 1580-1618 godine
Srušena 1993. godine
Obnova je u toku
Čaršijska džamija (Čelinac)
Izgrađena u osmanskom periodu
Srušena 1992. godine
Obnovljena i svečano otvorena 2004. godine
Džamija u naselju Šamac ( Careva džamija)
Izgrađena u XVI stoljeću
Porušena 1992. godine
Obnovljena 2017. godine
Recent Comments